Pravni Fakultet

Pravni Fakultet

Pravo je, barem prema navodima Biblije, staro koliko i čovjek ili ljudski rod uopće, što znači da je starije i od same države i društva. Već na prvim stranicama Biblije nalazimo naređujuću pravnu normu, koja ima sankciju, kojom Jahve, Bog, zapovjedi čovjeku: „Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti!“ (Post 2, 16-17) Na ovome primjeru vidimo sustav pravne regulacije odnosa između samoga Boga i čovjeka. Tako preko Božjega zakona, sustava društvene regulacije odnosa, običajnoga prava, prava i države (države i prava) dolazimo i do prava, javnoga i privatnoga, u modernome smislu riječi.

Općenito, pravni fakultet visokoškolska je ustanova specijalizirana za studij prava, završetak kojega je u većini zemalja nužna pretpostavka za obavljanje pravnih zanimanja, a organizacijski je u pravilu dio sveučilišta. Najstariji je onaj u Bologni, gdje se izrastanje prvoga sveučilišta u povijesti potkraj XII. stoljeća usko vezuje upravo za prethodnu tradiciju pravne pouke u privatnim pravnim školama koje postoje od druge polovine XI. stoljeća. U Bologni se, pod zaštitom cara i pape, predavalo kanonsko pravo i civilno, tj. rimsko pravo, obrađeno kroz rad glosatora. Bolonjski model organizacije studija i izučavanja prava, katkad uz izraženije prilagodbe lokalnim uvjetima, proširilo se i na druge fakultete i zadržao se do današnjih dana.

Preteča pravnih fakulteta bile su pravne škole čiji se naziv veže za utjecajne ideje nastale pod vodstvom znamenitih pravnika, a koje su dijelili njihovi suradnici i suvremenici (znameniti rimski pravnici Gaj, Ulpijan, Celzus, Papinijan). U srednjemu vijeku osnivanjem pravnoga studija u Bologni i, poslije, u Paviji, počinje djelovati škola glosatora. Polazeći od Justinijanove kodifikacije (Corpus iuris civilis), glosatori mijenjaju ili dopunjuju klasično rimsko pravo. Kada su glose narasle do većega obujma, pojavila se i škola postglosatora (od XII. do XVI. stoljeća). Znatan prilog pravnoj misli dali su pojedinci čija se misao ne može svesti pod odrednicu „škola“ (Kelsen, Radbrauch, Duguit, Hart, Dworkin i dr.).

Tako je prije 800 i više godina počelo u Bologni; tako je i danas reforma visokoga obrazovanja u znaku Bologne. Do promjena u europskim zemljama dolazi uvođenjem načela tzv. bolonjskoga procesa koji teži postaviti zajedničke okvire sveučilišnoga obrazovanja u Europi kombinacijom američkoga i Humboldtova, tj. njemačkoga modela.

Nekada su studenti iz Hercegovine pravnu izobrazbu stjecali najprije u vanjskim središtima, i to vrlo brzo nakon pojave prvih pravnih fakulteta, a potom i na školama na hrvatskim područjima (na početku u Zagrebu, Dubrovniku, Zadru, Varaždinu, a potom i u Splitu, Osijeku, Rijeci). Pravni fakultet u Sarajevu, kao najstariji pravni fakultet u BiH, utemeljen je 20. kolovoza 1946. i on je važan za današnji Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru. Naime Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru kao Odjeljenje Pravnog fakulteta u Sarajevu počeo je raditi 1971. godine, a kao samostalna visokoškolska ustanova Fakultet djeluje od 15. studenoga 1976. Kao članica Sveučilišta u Mostaru Pravni fakultet ustrojava i izvodi sveučilišne studije, znanstveni i visokostručni rad s područja pravnih znanosti.

Na Fakultetu djeluju: Katedra državnopravnih znanosti, Katedra građanskoga prava, Katedra kaznenoga prava, Katedra za povijest prava i države i Katedra za ekonomske znanosti. Katedrom upravlja voditelj katedre kojega imenuje Fakultetsko vijeće na razdoblje od dvije godine. Fakultetsko vijeće imenuje tajnike katedrā.

Fakultet ustrojava i izvodi studije u tri ciklusa i po modelu 4 + 1 + 3, i to: sveučilišni preddiplomski studij za stjecanje akademskoga zvanja prvostupnik (bachelor) prava koji traje 4 godine (8 semestara); sveučilišni diplomski studij za stjecanje akademskoga zvanja magistar prava koji traje 1 godinu (2 semestra) i poslijediplomski doktorski studij za stjecanje akademskoga zvanja doktor pravnih znanosti koji traje 3 godine (6 semestara). (Studenti upisani po starome nastavnom planu i programu do akademske 2003./2004. Mogu, prema odluci Senata, steći akademsko zvanje: pravnik; diplomirani pravnik i magistar znanosti do kraja 2015.) Studij se na Fakultetu izvodi pomoću predavanja, vježbā, seminara, praktične nastave, stručnih studentskih grupa, konzultacija, stručne prakse, sudjelovanjem studenata u stručnome i znanstvenome radu, voditeljskim, odnosno mentorskim radom i stručnim ekskurzijama, a kao neobvezatni oblik može se izvoditi i klinička nastava.

Tijela Fakulteta jesu: Znanstveno-nastavno vijeće i dekan. Znanstveno-nastavno vijeće akademsko je tijelo Fakulteta koje je mjerodavno i odgovorno za pitanja iz svoje ovlasti. Vijeće čine nastavnici koji su u radnome odnosu s punim radnim vremenom na Fakultetu (Sveučilištu) i ostali koji sudjeluju u znanstveno-nastavnome procesu Fakulteta, kao i studenti koje je izabralo studentsko predstavničko tijelo. Dekan je čelnik i voditelj Fakulteta koji upravlja njegovim radom te predstavlja i zastupa Fakultet. Dekana, nakon provedenoga javnog natječaja, bira Vijeće tajnim glasovanjem, natpolovičnom većinom ukupnih članova na vrijeme od četiri godine i uz suglasnost Upravnoga vijeća i Senata Sveučilišta. Vijeće, na prijedlog dekana, bira do tri prodekana iz reda nastavnika u znanstveno-nastavnome zvanju najmanje docenta.

Pravni institut kao stalna članica, tj. ustanova Sveučilišta utemeljen je Odlukom Senata Sveučilišta u Mostaru broj: AI-6-4 od 11. 1. 1996., a njegova je djelatnost znanstvenoistraživački rad iz područja pravnih i njima srodnih društvenih znanosti (povijesno pravnih, politoloških i socioloških).

U nastavnome procesu Pravnoga fakulteta sudjeluje 32 nastavnika i suradnika (stalno uposleni i gostujući), od toga 8 redovitih profesora, 3 izvanredna profesora, 6 docenata, 1 professor emeritus, 1 predavač, 8 viših asistenata i asistenata i 3 mlađa asistenata. Na Fakultetu je trenutno stalno uposleno 36 djelatnika.

U tijeku Domovinskoga rata Fakultet je prošao kroz teško razdoblje. Ostao je bez velikoga broja nastavnika i suradnika, ali uz veliku pomoć koju su pružili pravni fakulteti u Splitu i Osijeku uspio je održati kontinuitet znanstveno-nastavnoga procesa. Zbog ratnih djelovanja Fakultet je ostao i bez svoga prostora, a znanstveno-nastavni proces odvijao se u Neumu i na Širokome Brijegu te u drugim objektima u Mostaru. Posebno je uništen fakultetski knjižni fond koji se postupno obnavlja. Akademske 1995./1996. Fakultet se vraća u svoje prostorije. Od svoga osnutka pa zaključno s akademskom 2012./2013. kroz matične knjige studenata prošlo je više od 22.000 studenata, točnije upisano je 22.004 studenta, uključivši i centre u Vitezu i Orašju.

Fakultet danas ima suradnju sa svim pravnim fakultetima u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, kao i s pravnim fakultetima u Sloveniji, Austriji, Italiji i Španjolskoj.

Fakultet je održao tradiciju izdavanja Zbornika znanstvenih i stručnih radova koji je vrlo pozitivno ocijenjen u znanstvenoj i široj javnosti. Osim Zbornika radova Fakultet je izdavač i brojnih udžbenika i monografskih djela koje su napisali njegovi nastavnici.

Akademske 1998./1999. godine otvoren je Centar Pravnog fakulteta u Vitezu, a od akademske 2006./2007. i Centar Pravnog fakulteta u Orašju, gdje se studij ustrojava i izvodi za stjecanje VI/1 stupnja stručne spreme (zvanje pravnik), a od akademske 2004./2005. i akademski stupanj magistar prava.

Od 2003. svake godine u lipnju Pravni fakultet organizira u Neumu Međunarodno savjetovanje pod nazivom „Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse“ na kojemu izlažu ugledni referenti od Austrije do Makedonije, a Zbornik radova tiska se prije početka Savjetovanja. Ove godine održano je već tradicionalno jedanaesto Savjetovanje, po čemu je Pravni fakultet poznat u regiji i šire.

Od akademske 2001./2002. godine Pravni je fakultet izvodio Poslijediplomski znanstveni magistarski studij „Bosna i Hercegovina i europsko pravo“, i to u suradnji s pravnim fakultetima u Sarajevu, Banjoj Luci, Rijeci, Splitu, Osijeku te Fakultetom kriminalističkih nauka u Sarajevu. Studij za stjecanje akademskoga stupnja magistra pravnih znanosti (mr. sc.) trajao je četiri semestra, a akademski stupanj magistra pravnih znanosti može se, prema odluci Senata, steći do kraja 2015. godine.

Od akademske 2012./2013. Pravni fakultet ustrojava i izvodi redoviti poslijediplomski znanstveni doktorski studij (treći ciklus) za stjecanje akademskoga stupnja doktora pravnih znanosti (dr. sc.) koji traje šest semestra (tri godine). Doktorski se studij izvodi u suradnji s pravnim fakultetima u Sarajevu, Banjoj Luci, Rijeci, Splitu, Osijeku i Grazu. Trenutačno ga pohađa prvi naraštaj studenata.

Dakle od akademske 2012./13. Pravni fakultet ustrojava i izvodi sveučilišne studije u sva tri ciklusa i po modelu 4 + 1 + 3, čime se aktivno uključio u Bolonjski proces.

http://pf.sve-mo.ba/

 

FOTO

SVE-MO TV

Trenutno nema sadržaja.